Nadzorni centar 1979. godine
Rezultat izložbe
Plakati s prikazom provalnika s maskom osvanuli su u švedskim gradovima 1942. godine. Plakati su reklamirali putujuću izložbu "Front protiv lopova", organiziranu kao odgovor na sve veći val kriminala koji je zahvatio Švedsku. Kada je izložba održana u Stockholmu, okupila je industriju osiguravajućih društava, odjel alarmnih sustava telekom kompanije LM Ericsson i policiju. Pozvan je i Erik Philip-Sörensen, već priznat kao vodeći švedski stručnjak za sigurnost.
Plakat izložbe 'Front Against the Thief'. Privatna fotografija.
Rasprave održane na izložbi označile su prekretnicu u povijesti švedske zaštitarske industrije. Postignut je konsenzus da je Švedskoj potrebna nova, moderna zaštitarska tvrtka koja bi držala korak s povećanim kriminalom koristeći tradicionalne metode zaštite. Erik je već bio izvršni direktor Förenade Svenska Vakt, ali kako je vrijeme bilo presudno, osnovana je nova tvrtka – Städernas Vakt – s Erikom na čelu. Tada je bio izvršni direktor dviju velikih zaštitarskih tvrtki!
Prenamjena ratnih inovacija
Drugi svjetski rat ubrzao je tempo inovacija u području sigurnosti. Nakon rata mnoge su tehnologije prenamijenjene za sigurnosnu primjenu. Radari, senzori i televizori imali su potencijal podići zaštitarsku industriju na višu razinu. Städernas Vakt osnovao je tehnološki odjel već 1948. s ciljem usavršavanja i prilagodbe tih tehnologija za zaštitarske svrhe.
Tehnički odjel Städernas Vakta 1956. godine. S lijeva na desno: Lars Palmgren, Nils Nilsson, Nils Lindström i Gunnar Brodén.
Blisko surađujući s telekomunikacijskim divom LM Ericsson-om (kasnije samo Ericsson), Städernas Vakt iskoristio je postojeće središnje alarmne stanice kako bi ponudio sigurnosna rješenja. Nakon dobivanja značajnog ugovora od strane švedske poštanske službe, zaštitarske usluge trebalo je proširiti diljem zemlje. Novi ugovor također je naglasio potrebu za novom tehnologijom, budući da bi oslanjanje na “tradicionalno“ pružanje zaštitarskih usluga klijentima diljem zemlje pretjerano smanjilo profitne marže.
U knjizi Stena Söderberga o Securitasu, Helga Zimmerman, prva zaposlenica Städernas Vakta, prisjeća se ranih dana kada je morala obavljati više uloga: „Bila sam blagajnica, knjigovotkinja, operaterka u alarmnom centru i 'bezvezna žena' sa šaltera. Prvi ured u središtu Stockholma nije imao stolove pa je Helga morala držati računovodstvene knjige u krilu. Na sreću, nakon deset godina poslovanja, Städernas Vakt imao je preko 600 klijenata u 37 poslovnica. I ured je imao stolove!
Helga Zimmerman upućuje čestitke Ujedinjenim danskim zaštitarima 1951. godine
Rođenje Securitas alarma
Godinu dana nakon što je Städernas Vakt osnovao svoj tehnološki odjel, druga velika zaštitarska tvrtka, Förenade Svenska Vakt, slijedila je njihov primjer i osnovala Securitas Alarm (naziv 'Securitas' je tada bio prvi put korišten u Švedskoj).
Biti predsjednik Uprave dviju konkurentskih tvrtki nije bilo idealno. Odbor je smatrao da je ovo sumnjiva dvostruka uloga pa je Erik odstupio s mjesta izvršnog direktora Städernas Vakta. Kako bi izbjegao da Städernas Vakt i Securitas Alarm potkopavaju međusobnu bazu klijenata i poslovanje, a Erik je odlučio da željeznička pruga Stockholm-Göteborg bude linija razgraničenja. Poslovanje Securitas Alarma odvijalo se južno od pruge, a Städernas Vakt sjeverno.
Securitas Alarm je već od svog osnutka krenuo u svijet automatiziranih sigurnosnih sustava. Novi odjel imao je zadatak razvijati i implementirati tehnološka rješenja, prvenstveno se fokusirajući na protuprovalne alarme i druge sustave koji nadopunjuju tradicionalne usluge zaštitarstva. Cilj je bio ostati u prednosti pred industrijom koja se sve više kretala prema automatizaciji radi poboljšane učinkovitosti i pouzdanosti. U početku je Securitas Alarm bio više financijski teret nego generator prihoda, ali je unatoč tome ostao konkurentan.
Udruživanje snaga
Kako bi se učinkovito služilo Švedskoj poštanskoj službi, uspostavljena je suradnja između dviju kompanija. Ova je suradnja na kraju dovela do toga da Securitas preuzme Städernas Vakt. Nova tvrtka sa sjedištem u Stockholmu postala je dominantna sila u tehnološkoj sigurnosti, sa svojim kombiniranim tržišnim udjelima.
Editirana fotografija dvojice zaštitara sa sjevera i juga Švedske ilustrira prisutnost Seciritasa diljem zemlje
Povećana uporaba tehnologije u zaštitarstvu postala je stvarnost zbog dva odvojena razvoja: vala kriminala 1940-ih koji je rezultirao zajedničkim naporom različitih dijelova društva te novog tehnološkog napretka potaknutog Drugim svjetskim ratom, učinivši ratne izume dostupnima za korištenje i prenamjenu. U kombinaciji ta dva čimbenika preoblikovala su industriju i usmjerila su Securitas na novu putanju. Smjer na kojem se tvrtka nalazi i danas.
Securi-Coll
Sa 110 zaposlenika (od kojih su mnogi bili inženjeri), uredom u Stockholmu i tvornicom u Tewkesburyju u Engleskoj, Securitas Alarm počeo je razvijati protuprovalne alarme, detektore i kompjuterizirane sustave za kontrolu pristupa. Prvi napredak došao je sa Securi-Collom, potpuno automatskim sustavom kontrole pristupa. Prvi put predstavljen je 1961. na sastanku Međunarodne sigurnosne lige u Italiji, u Torinu, te je odmah postigao uspjeh.
Danas smo svi navikli na automatsku kontrolu pristupa, ali ranih 1960-ih to je bilo nešto sasvim novo. Uz Securi-Coll, zaposlenici su nosili osobnu iskaznicu i umetnuli je u čitač kartica na ulazu. Nakon unosa četveroznamenkastog PIN-a na tipkovnici, ID broj zaposlenika – zajedno s datumom, vremenom i mjestom unosa – registriran je na bušenoj kartici. Dugotrajan i radno intenzivan postupak potpuno je automatiziran, što je bio velik korak za industriju. Ovo je također bio prvi put u povijesti da su korišteni četveroznamenkasti PIN kodovi.
Securi-Coll u upotrebi
Od benzinskih pumpi do banaka
Ojačani uspjehom Securi-Colla, inženjeri Securitas Alarma pretraživali su tržište tražeći nove upotrebe sigurnosne tehnologije. Otprilike u isto vrijeme kada se pojavilo rješenje za automatsku kontrolu pristupa, bankarski sektor je prolazio kroz značajne promjene. Prelazak s gotovine na čekove za isplatu plaća rezultirao je većim troškovima rukovanja zbog povećanog volumena obrade čekova. A kada švedske banke više nisu smjele biti otvorene subotom, situacija se dodatno zakomplicirala. Nešto se moralo učiniti kako bi se išlo ukorak s potražnjom za bankarskim uslugama.
U međuvremenu je Securitas razvio dodatne namjene za Securi-Coll. Godine 1965. razvijen je mehanizam za automatizirane usluge kao što su registracija vremena i samoposlužna kupovina. Ubrzo nakon dobivanja patenta, Securitas je uveo prve automatizirane sustave plaćanja za benzinske postaje u Švedskoj, koji su omogućili transakcije karticama i kodovima bez potrebe za servisnim osobljem. Može li ova tehnologija biti rješenje za probleme kapaciteta banaka? Automatizirano rješenje za podizanje gotovine pomoglo bi podići banke na noge.
Utrka za bankomatima
Švedska štedionica potaknula je Securitas Alarm da modificira svoj sustav plaćanja za benzinske postaje kako bi se također mogao koristiti za podizanje gotovine. Godine 1967. uspostavljen je sporazum između Securitasa, podatkovnih centara Švedske štedionice i IBM-a s ciljem stvaranja online povezanog bankomata (ATM). Međutim, zbog kašnjenja, početni bankomati radili su samo offline, što znači da bankomat nije bio povezan s bankovnim računima klijenata.
Odgoda je navela druge konkurente da razviju slične proizvode, pa je 27. lipnja 1967. prvi automatizirani bankomat – De La Rue Automatic Cash System – otvoren je u Enfieldu u Londonu. Samo devet dana kasnije, 6. srpnja, otvoren je Securitasov bankomat u Uppsali, sjeverno od Stockholma. Vrijedno je napomenuti da bankomati u Enfieldu i Uppsali nisu bili povezani sa stanjem računa, dopuštajući podizanje novca samo jednom dnevno.
Manje od godinu dana kasnije, 7. svibnja 1968., Securitas i Švedska štedionica ušli su u povijest lansiranjem prvog na svijetu povezanog bankomata u Oxie Sparbank u Malmöu. Ovaj inovativni stroj bio je izravno povezan s računalnim sustavima banke, što predstavlja značajan napredak u bankarskoj tehnologiji.
Od 1960-ih bankomati su se preselili s bušenih kartica na kartice s magnetnom trakom i karticama sa čipom do današnjih beskontaktnih plaćanja pomoću pametnih telefona i satova. Naslijeđe Securi-Colla nastavlja utjecati na suvremene financijske interakcije. Od korisnika se i dalje traži provjera autentičnosti transakcija, često unosom četveroznamenkastog PIN koda. Moderni sustavi, kao i kod koncepta Securi-Coll, pedantno bilježe svaki detalj naših transakcija; što kupujemo, kada i gdje, baš kao što to rade i danas.
Securi-Coll kartice za kontrolu pristupa izložene u Nacionalnom muzeju znanosti i tehnologije u Stockholmu, Švedska. Foto: Peter Häll
Predstavljamo industrijsku televiziju
Televizijska tehnologija postala je široko dostupna nakon Drugog svjetskog rata, a posjedovanje televizije postalo je uobičajeno u kućanstvima diljem zapadne Europe i Amerike. Uz porast i razvoj televizijskih ekrana, pojavio se potencijal za revoluciju u nadzoru korištenjem kamera i televizijskih ekrana za nadzor lokacija i dragocjenosti. Securitas Alarm iskoristio je ovu priliku uvođenjem onoga što se zvalo industrijska televizija (ITV) sredinom 50-ih.
Rani sustavi bili su daleko od današnje plug-and-play tehnologije; bile su potrebne ozbiljne inženjerske vještine za upravljanje složenošću kamera i kabela. Ideja s ITV-om bila je učiniti nadzor učinkovitijim bez povećanja osoblja, što je u konačnici rezultiralo smanjenim troškovima. Voditelj ITV odjela tvrtke Securitas Alarm, Eric Ingman, prihvatio je izazov kako bi nadzor kamerama učinio jednostavnim za korištenje.
Uz Ericove inženjerske vještine, Securitas ITV je na kraju postao toliko stabilan da nije zahtijevao komplicirane postupke, što je omogućilo Securitasovim servisnim tehničarima da upravljaju sustavom. Sustav je omogućio daljinsko upravljanje, s mogućnošću prijenosa slike čak i na velike udaljenosti. Svim se kamerama moglo upravljati putem niskog napona, a upravljačke ploče postale su jednostavne za korištenje. Kamere su se mogle zaključati na lokaciji, pa su tako bile dostupne samo servisnim tehničarima.
Kada je velika Rembrandtova izložba otputovala u Nacionalni muzej likovne umjetnosti u Stockholmu, Securitas Alarm je dobio povjerenje da instalira ITV, zamjenjujući metodu ultrazvučnog alarma koja se koristila za zaštitu sličnih izložbi u prošlosti. Do 1961. Securitas Alarm je postao vodeći dobavljač ITV sustava u Švedskoj, od kojih je 90% sustava u upotrebi.
Prihvaćanje tehnologije uz očuvanje ljudske stručnosti
Tijekom 1960-ih, sve veći broj industrija počeo je kupovati ITV instalacije i Securi-Coll kao alate za nadzor, što je dovelo do toga da Securitas postane švedski izvozni uspjeh. Primarni razlog bilo je smanjenje troškova tako da se omogućilo istom sigurnosnom osoblju da nadzire nekoliko vrata i ulaza istovremeno.
Moglo bi se činiti čudnim da se zaštitarska tvrtka bavi prodajom opreme koja bi mogla smanjiti vlastitu radnu snagu, a time i prihode. U to je vrijeme Securitas postao sigurnosna tvrtka vođena tehnologijom sa svrhom da nadzor učini što učinkovitijim i isplativijim za klijente. Cilj je bio ponuditi najkvalitetnije moguće sigurnosne sustave, baš kao i danas.
U lipnju 1968., časopis Industria objavio je intervju s Erikom Philip-Sörensenom, izvršnim direktorom grupe, s naslovom "Sigurnost je ultramoderna tehnologija - ali ljudi su još uvijek najvažniji." U intervjuu se prisjeća svoje izvanredne priče, od početka sa samo 300 kruna do prometa od 150 milijuna kruna 34 godine kasnije. Na pitanje koja je tajna njegova uspjeha, ističe dvije stvari: ekonomsku opreznost i sposobnost privlačenja sjajnih ljudi.
Tema intervjua je bila moderna tehnologija, no Erik je odlučio istaknuti ulogu zaštitara-tehničara u automatiziranim sigurnosnim sustavima. Napomenuo je da će njihova uloga zahtijevati visoku i raznoliku razinu kompetencija budući da zaštitar-tehničar mora biti vješt s dostupnim elektroničkim alatima i vješt u obradi pristiglih informacija. Oni moraju u svakoj situaciji reagirati brzo i primjereno, nastavlja. To uključuje razumijevanje, na primjer, kotlova i strojeva, kao i vještinu tehnika gašenja požara, iako je u većini scenarija najpametnije pozvati vatrogasce.
Strategija koja traje kroz vrijeme
Strahovi i tjeskobe u vezi s automatizacijom bili su jednako rašireni 1960. kao i danas kada umjetna inteligencija (AI) potiče zabrinutost zbog istiskivanja radnih mjesta i drugih utjecaja na društvo. Zapravo, pitanje hoće li tehnologija zamijeniti ljude tema je koja se ponavlja još od industrijske revolucije. A u sigurnosnoj industriji to je pitanje uvijek bilo posebno vruća tema.
Ljudska genijalnost bila je značajna Eriku još tijekom uspona elektroničke tehnologije, a ostala je temeljno načelo za Securitas i u današnjoj digitalnoj revoluciji. Za Securitas, odgovor je isti kao i tada: dok poslovni svijet pokreće tehnologija, ključno je prepoznati da su i tehnologija i ljudi neophodni. Zajedno, oni čine snažan savez kako bi osigurali našu sigurnost.
U današnje vrijeme, sa 341.000 Securitasovih profesionalaca diljem svijeta, industrija još uvijek prihvaća ovu dvostruku ulogu: prisutnost na licu mjesta korištenjem tehnologije, vođene podacima. Ova prisutnost temelj je modernog sigurnosnog poslovanja – i dokaz da ljudi nisu zamijenjeni, već osnaženi tehnologijom kako bi poboljšali svoje sposobnosti.
Prelazak s tradicije na tehnologiju
'The Meeting of Waters' je vrhunska turistička atrakcija u Manausu u Brazilu gdje tamni Rio Negro i pješčano blijeda rijeka Amazona teku jedna uz drugu bez miješanja, stvarajući upečatljiv prirodni fenomen. Ta koegzistencija je idealna analogija za Securitasovu početnu ambiciju da integrira tehnologiju i zaštitu na kraju 1980-ih, što je rezultiralo s dva odjela koji rade paralelno bez da su u potpunosti integrirani. Usporedba Securitasa s dvije rijeke posuđena je od Carl-Henrica Svanberga, koji je tada bio centru događanja.
Nakon razdoblja neizvjesnosti i nedostatka mogućnosti širenja, Melker Schörling (1947.-2023.) postao je izvršni direktor i predsjednik (i istodobno vlasnik) Securitasa 1987. Melker je imao iskren interes za razvoj pojedinaca, ali i poduzeća. Uvijek je bio otvoren za ideje i ostavljao je dovoljno prostora za promišljanje prije donošenja odluka. Upravo je Melker postavio temelje modernog Securitasa fokusirajući se na klijente i zalažući se za decentralizirani poslovni model.
Kad se Melker pridružio, Securitas je prvenstveno bio poznat po tradicionalnom zaštitarstvu, a tehnologija je igrala relativno malu ulogu, čineći oko deset posto ponude. U nastojanju da bolje iskoristi modernu tehnologiju, obećavajući pridošlica Carl-Henric Svanberg promaknut je u Direktora tehničke zaštite. Njegov prvi zadatak bio je ostvariti Melkerovu viziju moderne, tehnološki vođene zaštitarske kompanije.
Napetost između tradicije i inovacije
Krajem 1980-ih izašao je Microsoft Windows 1.0, lansiran je prvi džepni mobilni telefon, a broj računala u svijetu dosegao je 100 milijuna. Gotovo sve industrije, uključujući sigurnosnu, tražile su način kako iskoristiti brzi tehnološki napredak. Započeo je prelazak s analognog na digitalni svijet.
Kako bi držao korak s razvojem, Securitas je ušao u fazu inovativnih ideja koje su predstavljene velikom brzinom. No budući da je tradicionalno zaštitarsko poslovanje duboko ukorijenjeno u povijest, uvođenje nove tehnologije rezultiralo je sukobom. Ali Melker i Carl-Henric bili su odlučni; bili su svjesni da je brza promjena potrebna kako bi se poboljšala učinkovitost i kako bi se zadržala prednost u poslu.
Uvođenje Market Matrix-a
Budući da su napredniji alarmni sustavi zahtijevali prilagođeni pristup, bila je potrebna točnija segmentacija. Tada je rođen Market Matrix. Ovim alatom svi su klijenti podijeljeni u segmente na temelju djelatnosti (mala i srednja poduzeća, velike banke) i veličine lokacije (tvornica, ured, dom). Na primjer, lanac benzinskih postaja, iako se smatra velikim, sastoji se od mjesta s posebnim sigurnosnim potrebama. Isto tako, sigurnosni zahtjevi uvelike se razlikuju između sjedišta banke, elektrane i stambene kuće.
Market Matrix/Tržišna matrica pomogla je Securitasu da u skladu s tim prilagodi sigurnosna rješenja, bilo da uključuje centralizirani nadzor za lanac trgovina ili sigurnost na licu mjesta za veliki objekt. Prilikom primjene tog modela postalo je očito da je industrijski sektor, primjerice, iskazao početnu nevoljkost prema korištenju tehnologije u svojim sigurnosnim rješenjima.
Bankarski sektor, s druge strane, a posebno Središnja banka Švedske i vodeće švedske poslovne banke, među prvima su prihvatili novu tehnologiju u kombinaciji s tradicionalnim zaštitarstvom. Njihov interes rezultirao je stvaranjem zasebnog tehnološkog odjela unutar alarmnog centra isključivo za bankarski sektor. Novi alarmni centar za banke odmah je postao uspješan, a tvrtke iz cijelog svijeta su ga posjećivale tražeći inspiraciju. Plima se mijenjala.
Zaštitar zadužen za kontrolu pristupa, Stockholm, Švedska
Securitas Direct
Pomak prema većoj tehnološkoj integraciji pokrenuo je važna pitanja o Securitasovoj ulozi u pružanju tehnologije u usporedbi s isplativošću korištenja vanjskih rješenja. Ova strateška razmatranja istaknula su potrebu za kvalificiranim ljudima koji bi mogli rješavati probleme sa sustavom i rješavati ih. Kao rezultat toga, postalo je očito da je neophodno imati poseban tehnološki odjel za instalaciju, održavanje i podršku.
Kao rezultat toga, Securitas Direct osnovan je 1988. kao tvrtka za kućne i male poslovne alarme. Securitas Direct tretiran je kao pravi startup – razvijen unutar tvrtke, ali vođen odvojeno. Dick Seger imenovan je internim "poduzetnikom" za projekt i isprva je sve radio sam: od pakiranja kutija ujutro do obavljanja prodajnih poziva poslijepodne.
Melkerova i Carl-Henricova vizija se isplatila; posao je rastao nevjerojatnom brzinom. Od 67 instalacija krajem 1988. do 3850 u 1990. Međutim, nedostajao je jedan vitalan čimbenik: model izlaska na tržište koji je nudio ono što je Securitas Direct nudio vlasnicima kuća. Instalacija žičanih alarma bila je glomazna i dugotrajna, npr. instalacija kućnog alarmnog sustava mogla je potrajati od jednog do četiri dana, ovisno o starosti kućnog ožičenja.
Kada je bežična tehnologija postala lako dostupna, pokazalo se da je upravo ona dio koji nedostaje u modelu za izlazak na tržište. Instaliranje bežične tehnologije sada se mogu izvršiti za samo nekoliko sati. Uz znatno smanjene troškove instalacije i vrijeme rada, tvrtka je mogla opsluživati više vlasnika kuća, što je dovelo do uspjeha Securitas Directa.
Ispočetka je Dick Seger bio jedini koji je radio na tom projektu, a trideset godina kasnije Securitas Direct imao je dva milijuna klijenata u 14 zemalja. Prema bivšem financijskom direktoru Håkanu Winbergu, ključ uspjeha je u tome što je Securitas Directu bilo dopušteno započeti kao start-up i što je Dick izravno odgovarao upravi grupe, naglašavajući razliku između sigurnosti za domove u usporedbi s velikim klijentima i bankama.
Rođenje Securitas Technology
2006. godine Securitas Systems (alarmni i sustavi nadzora te kontrole pristupa) i Securitas Direct izdvojeni su dioničara i uvršteni na Stockholmsku burzu. Bivši glavni izvršni direktor Thomas Berglund naveo je obrazloženje te distribucije – pružanje mogućnosti tvrtkama da ostvare svoj puni poduzetnički potencijal. Securitas Systems je preimenovan u Niscayah i nastavio je biti važan klijent Securitasa. Godine 2006. Securitas Direct je uklonjen sa Stockholmske burze, prodan i rebrendiran u Verisure 2009. godine.
Potražnja za sigurnosnom tehnologijom potaknula je Securitas da pokuša ponovno kupiti Niscayah 2011. Međutim, Securitas je izgubio nadmetanje od STANLEY Black & Deckera. Jedanaest godina kasnije, 2022., Securitas je uspješno preuzeo tvrtku koja je tada poslovala kao STANLEY Security. Ova akvizicija dovela je do stvaranja novog odjela pod nazivom Securitas Technology, koji obuhvaća STANLEY Security i Securitas Electronic Security. Uz to, STANLEY Healthcare je rebrendiran u Securitas Healthcare.
Tehnologija je tu da ostane
Prijelaz Securitasa prema integraciji više tehnologija predmet je rasprava od 1950-ih, posebice ravnoteža između tradicionalnih zaštitarskih, sigurnosnih usluga i tehnologije. Stvaranjem Securitas Technology, jednom zauvijek, stvoren je izniman pružatelj tehnoloških sigurnosnih rješenja i vodeći partner klijentima na globalnoj razini. Uz kombiniranu ponudu za klijente i snažnu strukturu prodaje, Securitas može ostvariti veći, profitabilniji rast nego ikad prije.
Osim gdje je naznačeno, sve fotografije su preuzete iz knjige Vakt av värde Stena Söderberga (1979.). Fotograf nepoznat. Ako posjedujete prava, kontaktirajte press@securitas.com
